Uredski alati

By | 29.12.2013.

office

Uredski alati su složeni programski proizvodi koji u pravilu uključuju uređivače teksta, prezentacija, tablica, baza, slika, a poneki i neke druge module. Korisnici najčešće po inerciji i radi sukladnosti s drugim korisnicima koriste Microsoft Office, no pored njega, postoji NeoOffice od Applea za njihov Mac OS te nekoliko drugih uredskih paketa otvorenog koda od kojih su najpoznatiji OpenOffice i LibreOffice.

OpenOffice je vrlo napredan uredski paket koji može biti besplatna i kvalitetna alternativa za MS Office. Prvobitno je razvijen od tvrtke StarDivision kao vlasnički software. Njegov razvoj je započet 1985. još i prije pojave PC-a, kada je razvijena prva komponenta – uređivač teksta (Writer). Kasnije je dodavanjem drugih komponenata nastao StarOffice. StarDivision je počeo nuditi StarOffice besplatno 1998. godine. Firmu je kupio Sun Microsystems, otvorio kod i nastavio ga dalje razvijati. Prvotni razlog kupovine StarDivision od Suna je sljedeći: s obzirom da je Sun bio velika kompanija od 42 tisuće zaposlenika i da je svaki od njih koristio i UNIX radne stanice i Windows prijenosnike, bilo je mudrije kupiti StarDivision nego kupovati 42 tisuće licenci za Microsoft Office, imati sukladni Office paket na obje platforme, a i Sun se želio upustiti u takmičenje sa Microsoftom. Sun je dalje razvijao StarOffice, a 2002. ga je preimenovao u OpenOffice naglašavajući otvorenost koda. Oracle kompanija je 2010. kupila Sun i odmah preimenovala OpenOffice u Oracle Open Office. Međutim, dugo nije bilo nikakvih vijesti iz Oraclea što će dalje biti s OpenOfficeom, pa su razvijatelji izvan Suna odnosno sada Oraclea, koji čine ogromnu većinu razvijatelja (tako to bude s programima otvorenog koda), nakon godinu dana nemogućnosti komunikacije s Oracleom i želje za daljnjim razvojem OpenOfficea odlučili odvojiti se u novi razvojni smjer (tzv. fork). Iako nisu željeli, zbog zaštićenog imena OpenOffice na koji je pravo imao samo vlasnik – Oracle, morali su mu promijeniti ime, ovaj put u LibreOffice. LibreOffice se nastavio ubrzano razvijati. Nakon nekog vremena, Oracle se probudio, pokrenuo, te izdao novu verziju OpenOfficea. To mu je bila i posljednja, jer ju je odlučio pokloniti neprofitnoj fondaciji Apache te sada taj kvalitetan uredski paket egzistira i napreduje pod nazivom Apache OpenOffice. Ipak, znatno brži napredak ostvaruje LibreOffice te je standardni uredski paket za većinu korisnika koji ne koriste Microsoft Office.

Za Mac OS X postoji NeoOffice, vlasništvo Applea, uz ogradu da, na žalost, nisam radio u njemu, ali navodno je vrlo napredan i sličan LibreOfficeu odnosno OpenOfficeu.

U posljednjih nekoliko godina sve je više on-line uredskih paketa, uglavnom besplatnih i svakoga dana sve kvalitetnijih.

Category: ICT

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *